Kada zglobovi osjete promjenu vremena – reuma, lumbago i išijas u jesen i zimu

Prognoza koju mnogi osjete prije meteorologa

Skoro svaka porodica ima nekoga ko prije svih zna da će pasti kiša. Djed kaže da ga koljena probadaju od jutra, mama se žali da je križa ne puštaju, a komšinica tvrdi da joj prsti otiču svaki put kada naiđe hladan front. Ljudi se tome često smiju, ali bol u zglobovima pri promjeni vremena nije izmišljotina. Jesen i zima su za mnoge sa reumom, artrozom, lumbagom i išijasom najteži dio godine, jer se tada tegobe pojačavaju, jutra su ukočenija, a pokreti bolniji. U Bosni i Hercegovini, gdje se hladna jutra, vlažna magla u kotlinama i nagli skokovi temperature smjenjuju od oktobra do marta, ova priča poznata je gotovo u svakoj kući. U ovom tekstu objašnjavamo zašto zglobovi i leđa reaguju na vrijeme, šta se dešava kod lumbaga i išijasa, koje navike najviše pomažu u hladnim mjesecima i kako tradicionalna njega na bazi ljekovitog bilja, poput Brđanskog melema za zglobove i mišiće, može olakšati svakodnevne pokrete.

Zašto zglobovi reaguju na vrijeme

Nauka još nije dala jedno konačno objašnjenje, ali postoji nekoliko razloga koji zajedno imaju smisla. Prvi je pad atmosferskog pritiska pred kišu i snijeg. Kada pritisak spolja opadne, tkiva oko zgloba se neznatno šire, a u zglobu koji je već upaljen ili istrošen i taj mali pritisak na nervne završetke može se osjetiti kao bol. Drugi razlog je hladnoća. Na niskim temperaturama mišići se stežu, tetive i ligamenti postaju krući, a zglobna tečnost, koja podmazuje površine zgloba, postaje gušća, pa se zglob pokreće teže. Treći razlog je vlaga, koja kod mnogih pojačava osjećaj ukočenosti i hladnoće u kostima. Tome treba dodati i promjenu navika, jer se zimi manje hodamo, više sjedimo u toplim prostorijama i rjeđe se izlažemo suncu, a upravo kretanje je ono što zglobove održava pokretljivim.

Reuma, artroza i razlika koju vrijedi znati

Riječ reuma narod koristi za gotovo svaki bol u zglobovima, kostima i mišićima, ali iza nje se krije nekoliko različitih stanja. Reumatoidni artritis i srodne bolesti su autoimune upalne bolesti, kod kojih imunski sistem napada vlastite zglobove, pa oni otiču, crvene se, bole i vremenom mijenjaju oblik. Najčešće zahvataju male zglobove šaka i stopala, simetrično na obje strane tijela, a jutarnja ukočenost traje duže od pola sata. Artroza, koju mnogi zovu i istrošenost zglobova, nastaje zbog trošenja hrskavice s godinama, prekomjerne težine ili ranijih povreda, a najčešće zahvata koljena, kukove, kičmu i palac na ruci. Kod artroze bol je obično jači poslije opterećenja i uveče, a jutarnja ukočenost kraće traje. Razlika je važna, jer se upalne reumatske bolesti moraju liječiti kod reumatologa, a lokalna njega kod njih može biti samo dopuna propisane terapije.

Lumbago i išijas, bol u križima koji zna da presiječe

Lumbago je naziv za nagli, jak bol u donjem dijelu leđa, koji se često javi pri podizanju tereta, naglom saginjanju ili okretanju, a u hladnim danima i poslije boravka na propuhu ili vlazi. Čovjek se ukoči, teško se ispravi i svaki pokret mu stvara nelagodu. Išijas je bol koji se širi duž išijadičnog živca, od križa preko zadnjice niz nogu, ponekad sve do stopala, a najčešće nastaje kada je živac pritisnut ili nadražen, na primjer zbog diskus hernije ili zategnutih mišića. Oba stanja spadaju u grupu tegoba koje ljekari zovu kompresivne neuropatije i upale nerava, kada dugotrajan pritisak ili upala nadraže živac. Kod većine ljudi bol se smiri za nekoliko dana do nekoliko sedmica uz odmor bez potpunog ležanja, toplotu i postepeno vraćanje kretanju.

Navike koje zglobovima pomažu kroz hladne mjesece

Najvažnije je ostati u pokretu. Zglob koji se ne pomjera postaje sve ukočeniji, a mišići oko njega slabe, pa je svaki sljedeći pokret teži. Svakodnevna šetnja, lagane vježbe istezanja ujutru, vožnja sobnog bicikla ili plivanje u zatvorenom bazenu održavaju pokretljivost i jačaju mišiće koji rasterećuju zglobove. Toplota pomaže gotovo svima. Topao tuš ujutru prije prvih pokreta, termofor na križima uveče i slojevita odjeća koja čuva koljena i leđa od hladnoće ublažavaju ukočenost. Važno je i ne sjediti na propuhu, ne izlaziti oznojen na hladan vazduh i ne sjediti dugo na hladnim površinama. Ishrana bogata ribom, orasima, maslinovim uljem, povrćem i voćem daje tijelu materije sa protivupalnim djelovanjem, a održavanje normalne tjelesne težine smanjuje opterećenje koljena i kukova više nego bilo koja mast ili tableta. I na kraju, dovoljno sna i manje stresa pomažu da tijelo lakše podnese bol.

Šta se dešava u koži kada se namaže melem za zglobove

Lokalna njega djeluje tamo gdje bol nastaje, bez opterećenja želuca i jetre, pa je mnogi biraju kao prvi korak ili kao dopunu terapiji. Brđanski melem protiv reume, lumbaga i išijasa napravljen je na osnovi od hladno cijeđenog maslinovog ulja, pčelinjeg i biljnog voska, u kojoj se nalazi dvanaest ljekovitih biljaka, uz nekoliko posebno važnih aktivnih sastojaka. Kapsaicin, materija iz ljute paprike, izaziva blagi osjećaj toplote, poboljšava protok krvi i metabolizam u tkivu oko zgloba, a pri redovnoj upotrebi postepeno smanjuje osjetljivost nervnih završetaka na bol. Prirodni mentol djeluje suprotno na prvi dojam, jer daje prijatan osjećaj hlađenja, koji brzo odvlači pažnju nerava od bola i donosi osjećaj olakšanja. Eterična ulja eukaliptusa i lavande donose 1,8-cineol, koji djeluje protivupalno, antioksidativno i imunomodulatorno, pa pomaže da se smiri upalna reakcija u zglobu i okolnim tkivima. Kombinacija toplote i hlađenja, uz blagu masažu pri nanošenju, pomaže i mišićima koji su se oko bolnog zgloba ili u križima zategnuli i ukočili. Melem je namijenjen i za sportske povrede praćene bolom i ograničenim pokretima, kao što su istegnuća i udarci.

Kako se melem pravilno koristi

Plastičnom špatulicom uzmite malo melema, prenesite ga na jagodicu prsta i nanesite tanak sloj na bolno mjesto, pa ga laganom masažom utrljavajte dok ga koža ne upije. Postupak se ponavlja tri do četiri puta dnevno, a posebno je važna večernja primjena, prije spavanja, kada se tijelo odmara i melem ima vremena da djeluje. Poslije mazanja obavezno operite ruke sapunom, jer kapsaicin i mentol mogu jako peći ako dođu u oči, nos ili usta. Melem ne nanosite na otvorene rane i jako oštećenu kožu, a odmah poslije mazanja ne stavljajte termofor ni grijući jastuk direktno preko namazanog mjesta, jer kombinacija može izazvati jače peckanje. Osobe sklone alergijama treba da melem prvo probaju na malom dijelu kože, a apsolutna kontraindikacija je preosjetljivost na neki od sastojaka. Špatulicu poslije svake upotrebe operite vrućom vodom i čuvajte u alkoholu, a sam melem na temperaturi do 25 stepeni.

Kada bol u zglobovima ili leđima traži hitan pregled

Većina bolova u zglobovima i križima nije opasna, ali postoje znakovi koji se ne smiju ignorisati. Otečen, crven i topao zglob, posebno ako je praćen povišenom temperaturom, može značiti infekciju ili napad gihta i traži pregled odmah. Kod bola u leđima hitno se ide ljekaru ako se javi slabost ili utrnulost noge, gubitak osjećaja u predjelu međice, problemi sa kontrolom mokrenja ili stolice, kao i bol poslije pada ili udarca. Pregled je potreban i kada bol traje duže od nekoliko sedmica, budi vas noću, prati ga gubitak težine bez razloga, ili kada ukočenost ujutru traje duže od pola sata i zahvata više zglobova odjednom, jer to mogu biti znaci upalne reumatske bolesti koja zahtijeva terapiju.

Topla jutra i lakši koraci do proljeća

Jesen i zima ne moraju značiti mjesece bola i ukočenosti. Uz svakodnevno kretanje, toplu odjeću, zaštitu od propuha i vlage, ishranu koja smiruje upale i lokalnu njegu koja djeluje tamo gdje boli, većina ljudi hladne mjesece prolazi mnogo lakše nego što očekuje. Najvažnije je ne čekati da bol postane nepodnošljiv, nego reagovati na prve znake ukočenosti. Ako vam je potrebna prirodna njega za zglobove, mišiće i križa, sastav, uputstvo za upotrebu i prodajna mjesta u Sarajevu, Banjoj Luci, Tuzli, Zenici, Mostaru i drugim gradovima pronaći ćete na brdjanskimelem.ba.